Franjo Fury

dr. med. specijalist ginekologije i opstetricije

O najčešćim uzrocima neplodnosti, medicinski pomognutoj oplodnji i dodacima prehrani koji mogu biti od pomoći piše Franjo Fury, dr. med. specijalist ginekologije i opstetricije

Neplodnost definiramo kao nemogućnost zanošenja para u reproduktivnoj dobi u godinu dana nezaštićenih, redovitih spolnih odnosa. Postoje 2 vrste neplodnosti: primarna i sekundarna. Primarnu definiramo kao nemogućnost ostvarivanja trudnoće bez ijedne prethodno ostvarene kliničke trudnoće, a sekundarnu neplodnost definiramo kao nemogućnost ostvarivanja trudnoće nakon barem jedne klinički ostvarene trudnoće.

Zdravi mladi par u prvih 12 mjeseci uspije ostvariti klinički trudnoću do 85% slučajeva. Najviši fekunditet (plodnost) kod žena je između 20. i 30. godine, a kod muškaraca do 40. godine života. Učestalost neplodnosti danas u svijetu je između 15-17% s tendencijom porasta.

Ako se postavi dijagnoza neplodnosti, kreće se u obradu para te se traži uzrok. Uzroci neplodnosti mogu se podijeliti na muške, ženske, kombinirane (zajedničke) te idiopatske (nepoznat uzrok). Najčešći uzroci su: odgađanje rađanja (starija dob partnerice/partnera), loša kvaliteta ejakulata (sperme), spolno prenosive bolesti, upale u zdjelici, endometrioza i adenomioza, miom i polip, prethodna tubarna trudnoća, ginekološke operacije, kongenitalne anomalije maternice, okolišni i nutritivni čimbenici, onkološke bolesti mlađih muškaraca i žena.

Medicinski potmognuta oplodnja (>MPO) prepoznata je kao jedno od najvećeg dostignuća u 20. stoljeću. U Hrvatskoj prvo dijete rođeno iz MPO IVF postupka rođeno je 1983. godine. Do današnjeg dana u svijetu je pomoću te metode rođeno više od 5 milijuna djece

Prema Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji u Hrvatskoj iz 2012., žena do navršene 42. godine života ima pravo na 10 MPO postupaka na teret HZZO-a (4 IUI i 6 IVF postupka od kojih 2 moraju biti u prirodnom ciklusu)Za uključivanje u program MPO parovi su dužni dostaviti zakonsku dokumentaciju koja uključuje: kopije osobnih iskaznica (ili drugi identifikacijski dokument); vjenčani list, a za nevjenčane parove izjavu o izvanbračnoj zajednici i priznavanju očinstva; markere na zarazne bolesti (HIV, hepatitis B i C, sifilis).; te krvnu grupu i Rh faktor za ženu

Metode medicinski pomognute oplodnje su inseminacija (AIH/IUI artificial insemination by husband ) i izvantjelesna oplodnja (IVF/ICSI – engl. in vitro fertilization/intracytoplasmatic sperm injection).

IUI se odnosi na injiciranje prethodno pripremljenih spermija u šupljinu maternice. Može biti homologna (sperma porijekla partnera) ili donorska (sperma porijekla donora).

IVF i ICSI su najuspješnije, najsloženije i najskuplje metode medicinski pomognute oplodnje u liječenju neplodnosti. Primjenjuju se kada su indicirani te kada su ostali oblici liječenja bezuspješni.

Kako bi se poboljšala plodnost i uspješnost metoda MPO, postoje brojni lijekovi, vitamini i dodaci prehrani. Nabrojat ćemo neke od njih i ukratko objasniti.

• Folna kiselina ili vitamin B9 je najčešći dodatak prehrani koji se koristi za reproduktivno zdravlje žene. Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća ustanovljeno je kako peroralni dodatak folate izrazito umanjuje rizik od defekata neuralne cijevi u trudnoći.

• Vitamini B6 i B12: Nedostatak vitamina B6 povezana je s većom stopom ranih spontanih pobačaja kao i smanjenom stopom trudnoća.

• Inozitoli: Dva najvažnija stereoizomera jesu mioinozitol i D kiroinozitol. Primjena inozitola nalazi svoje mjesto u liječenju žena sa sindromom policističnih jajnika. Anovulaciju i hiperandrogenizam dodatno može pogoršati kompenzatorna hiperinzulinemija koja je posljedica inzulinske rezistencije.

• Vitamin D: D2 i D3 dobivamo iz hrane (riba, mlijeko, gljive, žumance). Zahvaljujući UV svjetlosti, može se sintetizirati u koži. Pokazalo se kako žene s višom razinom vitamina D u serumu i u folikularnoj tekućini imaju bolje ishode liječenja neplodnosti. Kod muškaraca je manjak vitamina D povezan s negativnim učincima na ukupnu pokretljivost, progresivnu pokretljivost i morfologiju spermija

• Omega 3 masne kiseline: Alfa linolenska kiselina (ALA) čiji su glavni izvori laneno ulje, orasi te ulje uljane repice, znači biljni izvori. Ljudsko tijelo ALA uglavnom koristi za dobivanje stanične energije, no ona je i gradivni element za dobivanje EPA i DHA. Problem je što se sa starenjem gubi aktivnost enzima ∆-6 desaturaze, tako da se samo 6% ALA pretvara u EPA i DHA. EPA (eikozapentaenska kiselina) i DHA (dokozaheksanska kiselina) nalazimo pretežno u ribljim uljima te nekim algama. Recentne studije pokazale su povećan broj morfološki ispravnih spermija u muškaraca s višim unosom omega 3 masnih kiselina te pozitivnu povezanost između omega 3 masnih kiselina i razine estradiola, broja folikula i kvalitete embrija tijekom stimulacije jajnika za IVF. Preporučuje se konzumacija ribe 2 puta tjedno kod pacijenata kod kojih se planira postupak IVF/ICSI.

• Antioksidansi: Karnitin (nalazimo ga u ribi, mesu peradi, pšenici, šparogama, avokadu i maslacu od kikirikija.), vitamin C (razno voće i povrće, prije svega šipak, crni ribiz, trešnja, limun, naranče, mandarine, lisnato povrće, paprika, kupus, rajčica, krumpir), vitamin E (biljna ulja, posebno od pšeničnih klica, suncokretovo ulje i sjemenke, ulje kukuruznih klica, bademi, kikiriki, jaja i neki mliječni proizvodi – margarin i mlijeko), karotenoidi (betakaroten, alfa-karoten, lutein, likopen, zeaksantin su pigmenti odgovorni za crvenu, žutu, zelenu i narančastu boju voća i povrća), pentoksifilin, melatonin… Svi oni također djeluju tako da smanjuju oksidativni stres te poboljšavaju kvalitetu jajnih stanica i speramogenezu (kvalitetu sjemena) te samim time dovode do veće stope kliničkih trudnoća.

• Metali i elementi u tragovima: Cink i selen. Studije pokazuju poboljšanje koncentracije spermija te progresivne pokretljivosti nakon suplementacije cinkom i selenom u subfertilnih muškaraca. Selen ima pozitivan utjecaj na kvalitetu jajnih stanica i embrija kao i utjecaj na stopu trudnoća u žena liječenih IVF-om.